Ususret praznika Svih svetih Baranjska čistoća krenula je punim snagama u sređivanje groblja i okoliša. Direktor Damir Paulić, govorio je o pripremama groblja na području Baranje o kojima se brinu. Osim groblja razgovaralo se o aktualnim projektima i pozitivnom poslovanju kompanije.Baranjska čistoća tokom cele godine vodi brigu o uređenju groblja, a dodatno se posvećuje pažnju pred praznik Svih svetih, obzirom na veću koncentraciju građana na grobljima: ,,Ususret prazniku Svih svetih pripremamo groblja i dovodimo ih u višu razinu uređenosti, kao i uređenost okoliša”, rekao je direktor Paulić.Posljednji veći poduhvat na belomanastirskom katoličkom groblju izgradnja je zida nazvanog Prince, koji služi osim za lepšu vizuru groblja prema glavnoj cesti, kao kolumbarij s mestima za urne. Paulić otkriva kako je zainteresiranost za ovaj način poslednjeg počivališta sve veća te da su prodana četiri mesta: ,,Verujemo da je zainteresiranost posledica našeg održavanja i uređenja. Nije samo u pitanju zid već i aleja pristupna uređenja, plato s restauriranim krstom i drugo”, rekao je Paulić. Ovo je prvi kolumbarij na području Baranje.
Jedna od najvećih poduhvata Baranjske čistoće u saradnji s Gradom Belim Manastirom je uvođenje gradskog autobusnog prevoza koji vozi već nekoliko meseci. Paulić otkriva kako je zainteresiranost za gradski prijevoz vrlo velika te da je autobus većinu vremena pun te da sistem funkcioniše bez poteškoća. Dodaje kako se u budućnost planira u proširenje rada i voznog reda. Za praznik Svih svetih dodatno je proširen vozni red kako bi se građanima olakšao pristup grobljima..Baranjska čistoća u protekle četiri godine povećala je prihode za 50 posto s 10 miliona na 15 miliona kuna te je 10 miliona kuna investirano u projekte u protekle četiri godine te zaposlenike kojih je u tom razdoblju 25 više. U 2020. godini zabeležena je dobit od 216 hiljada kuna.
Projekt biootpad pozitivno prihvaćen od strane građana
U poslednjih nekoliko meseci pokrenuta je testna faza projekta biootpad o obliku odvoza otpada s kućnog praga u posebnoj kanti. Testna faza obuhvatila je Ulicu Vladimira Nazora u Belom Manastiru, a širit će se i dalje.
Paulić je rekao kako su vrlo zadovoljni što se projekt pokazao efikasnim te da su građani pozitivno prihvatili još jednu kantu za odvajanje otpad te da se pridržavaju svih pravila odvajanja otpada.Naime, u kantu za bio, odnosno zeleni otpad, ne sme ići ništa drugo osim trave, biljnog otpada iz dvorišta i slično. Inače, ukoliko završi jedna plastična vrećica u ovoj kanti, otpad se ne može pravilno odložiti na odlagalištu. Upravno takav otpad treba ići u kompostanu, koja je trenutno improvizirana, a u budućem razdoblju planira se izgradnja prave.
,,Paralelno s testnom fazom u pregovorima smo i zaključivanju projekte dokumentacije za buduću kompostanu. To je dugotrajniji proces, a mi ne možemo čekati završetak objekta pa onda pristupu na terenu i instaliranju mreže prikupljanja biootpada zbog čega smo prvo krenuli s testnom fazom. To nam je ključan smer u budućem poslovanju sukladno novom zakonu u kojemu će se posebno posvetiti pažnja na selektirani otpad sve u svrhu smanjenja komunalnog otpada”, objasnio je Paulić.
Uskoro otkup povratne ambalaže u reciklažnim dvorištima
Baranjska čistoća uskoro počinje s otkupnom povratne ambalaže u sva četiri reciklažna dvorišta na području Baranje. Plastične, stakle flaše i aluminijske doze preuzimat će se uz naknadu od 50 lipa po boci. Radi se o saradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku efkasnost.Paulić objašnjava kako se čeka ‘zeleno svjetlo’ Fonda kako bi ova usluga počela s radom, što se očekuje za desetak dana. Baranjska čistoća na svim reciklažnim dvorištima ima osiguranu infrastrukturu i opremu za ovu uslugu jer se sličnim načinom poslovanja već bavi.
Naime, godinama korisnici Baranjske čistoće na reciklažnim dvorištima dobivaju novčanu naknadu za svaki kilogram dostavljenog razvrstanog otpada plastike, papira, metala i stakla: ,,Radi se o okolišnom poticaju, odnosno isplati donosiocima stakla, plastike, papira i metala na reciklažna dvorišta. To po zakonu nismo obvezni, ali smo to uveli iz stimulativnih razloga da građani što manje bacaju u okoliš već više donose kod nas”, rekao je Paulić.