Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku juče, 26. januara 2022. godine, održana je 47. sednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promena i evropskog Zelenog plana. Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sistema i iznalaženje rešenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi evropske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu evropskog Zelenog plana. Predstavljen je i istraživački projekt „Procena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja useva i prevencije degradacije tla“.Uz članove Odbora sednici su prisustvovali predsednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.- Želimo upozoriti i na klimatske promene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska naime koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Evropske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći uticaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrejava, što neminovno utiče i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će uticati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna saradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Evropskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, delom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda – kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.
Župan Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti. Osječko-baranjska županija svojim sistemom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodelu sredstava u visini od 2,2 miliona kuna. Također, gradimo 16 sistema za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cele Hrvatske. Važna je i pomoć Vlade i resornog ministarstva koji će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje su u ovom trenutku vrlo nepovoljne za hrvatske proizvođače – rekao je župan.