Prema rezultatima poslovanja u 2020. godini koje je objavila Fina, preduzetnici s područja Osječko-baranjske županije mogu biti zadovoljni ostvarenim. Unatoč predviđanjima kako će zbog posledica krize uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 protekla 2020. poslovna godine biti godina “preživljavanja”, objavljeni podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja opovrgavaju ovaj scenarij.
Od ukupnog broja predanih financijskih izvještaja, njih 5.869 odnosi se na preduzetnike Osječko-baranjske županije, što je povećanje od 1,41% (82 preduzetnika) u odnosu na 2019. godinu.
Ukupni prihodi koje su ostvarili preduzetnici sa sedištem u našoj Županiji prvi put su 2018. godine prešli 28 milijardi kuna, kolika je bila prihodovna granica pre gospodarske krize 2008. godine, te su iznosili 28,567 milijardi kuna. Godine 2019. došlo je do blagog pada, ali su ponovno ostvareni prihodi više od 28 milijardi kuna. Prihodi poduzetnika u 2020. premašili su one iz 2019. ali i iz 2018. godine, te su iznosili 28,599 milijardi kuna.
Pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2020. godine ostvaren je u iznosu od 1,283 milijarde kuna, što je za 755 miliona kuna više nego godinu pre, čime se Osječko-baranjska županija pozicionirala na treće mesto po uspešnosti, iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Gospodarstvo Osječko-baranjske županije izvozno je orijentisano, pa je usprkos činjenici što je i u vanjskom okruženju došlo do smanjenja poslovnih aktivnosti, ostvaren izvoz u iznosu od 5,672 milijarde kuna, što je povećanje od 2,1% u odnosu na 2019. godinu.
Porast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenost, porast broja obrta, porast prosečne mesečne neto plate još su neki od pozitivnih gospodarskih trendova, na čije su kretanje uticale mere koje je provodila i koje provodi Vlada RH vezane za očuvanje radnih mesta, mere aktivne politike zapošljavanja, a svoj doprinos u tome ima i Županija.
Osječko-baranjska županija tokom protekle četiri godine višestruko je povećala izdvajanja za potpore u gospodarstvu, te je osigurala niz mera koje su jedinstvene u Hrvatskoj, među kojima svakako valja spomenuti beskamatne preduzetničke kredite. Osim stvaranja stimulativnog okruženje i pozitivne poslovne klime, Županija i kroz izgradnju gospodarske infrastrukture, prvenstveno Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra daje snažan poticaj gospodarstvu, pomažući na taj način napore poduzetnika za postizanjem konkurentnosti na domaćem i stranim tržištima, osiguranjem kontinuiranog rasta i razvoja, povećanjem kvalitete proizvoda i usluga te novim zapošljavanjem.