U sklopu pripreme korištenja sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) danas u dvorani Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku održana je radionica na temu razvoja inovativnog i otpornog turizma. Radionicu su organizovali Ministarstvo turizma i sporta te Osječko-baranjska županija, a uz potporu Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i strukovnih udruga u turizmu.
Radionica je bila namenjena potencijalnim korisnicima sredstava dostupnih kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU za turizam kroz koji je Republici Hrvatskoj odobreno 2,2 milijarde kuna. Predstavljen je tako Nacionalni plan oporavka i otpornosti, njegovi ciljevi, uslovi za prijavu, prihvatljive aktivnosti i troškovi, primeri dobre prakse i daljnji koraci u provedbi Plana, kao i B2B platforma za spajanje investitora i dobavljača u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Učesnike skupa pozdravio je zamenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, koji je istaknuo da Osječko-baranjska županija i celo područje istočne Hrvatske imaju puno prostora za daljnji turistički napredak. – Istok Hrvatske je još uvek pomalo turistički skriven, no uz raznovrsnu ponudu i druge aktivnosti koje poduzimamo iz godine u godinu postižemo i sve bolje rezultate u razvoju ovog područja kao izuzetno kvalitetne i poželjne turističke destinacije – kazao je Mato Lukić.
Zamenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković napomenula je kako će jedan od projekata s kojim će se Grad Osijek javiti na pozive iz NPOO-a biti Centar za posetioce, ali i rekonstrukcija gradskog kupališta Copacabana, čime će se značajno rasteretiti gradski proračun.
Ukupna alokacija sredstava za gospodarstvo unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je 8,5%, a za turizam 4,5%. Reč je o ukupno 2,2 milijarde kuna namenjenih i realnom sektoru i javnoj upravi, a koji će sredstva moći koristiti za investiranje u javno-turističku infrastrukturu s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju koji su imperativ Evropske unije. Radionica je stoga namenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave, razvojnim agencijama te privatnom sektoru koji imaju visoko završene pripreme projekta. Sredstva se moraju iskoristiti do kraja 2025. godine te će jedino oni s visokom fazom spremnosti moći aplicirati na javne pozive – kazala je pročelnica Upravnog odela za turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Roth.
Bojana Orsić iz Poduzetničko razvojnog centra Opštine Erdut istaknula je kako Opština Erdut već 15 godina ulaže u razvoj ruralnog turizma, a u ovom trenutku imaju nekoliko projekata koji su visoko spremni za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Prvi put u samostalnoj Republici Hrvatskoj imamo na raspolaganju 2,2 milijarde kuna za razvoj održivog turizma, od čega je 930 milijuna kuna planirano za javno-turističku infrastrukturu, a 1,2 milijarde za privatnu-turističku infrastrukturu. Jako nam je važno da sa svim učesncima u sektoru turizma i ugostiteljstva iskomuniciramo ono što smo ispregovarali s Evropskom komisijom, zbog čega i održavamo današnju radionicu, inače prvu od osam ukupno planiranih. Osijek i Osječko-baranjsku županiju nismo odabrali slučajno, naime naglasak ulaganja u NPOO-u je upravo u slabije turistički razvijena područja, odnosno kontinentalnu Hrvatsku. Na javni poziv će se moći javljati jedinice lokalne i regionalne samouprave sa svojim projektima, ali i privatni sektor kojima će biti omogućena gradnja novih turističkih sadržaja, poput hotela, kampova i slično, a bit će moguća obnova i postojećih objekata. Svi projekti koji će biti odabrani za sufinanciranje morat će zadovoljiti princip nečinjenja značajne štete okolišu jer je novac koji dolazi iz Europske unije usmeren na održivost i na ispunjavanje strogih ekoloških uslova.. Republika Hrvatska već ima u svom zakonodavstvu implementirane uredbe i direktive Europske unije, pa ne vjerujem da će biti dodatno otežano ispunjenje tih kriterija – naglasio je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta.
Nakon Osijeka, radionice će se održati i u Varaždinu, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Pazinu i Zagrebu.